Zadrugarstvo u Srbiji

U svojoj istoriji, zadrugarstvo u Srbiji imalo je svoje uspone i padove, u zavisnosti od društveno-ekonomskih i političkih uslova aktuelnih za to vreme.

Prva zadruga u Srbiji je osnovana u Bačkom Petrovcu 1846. Godine, dok je u Kamenici 2018. godine osnovana prva poljoprivredno-socijalna zadruga koja posebne pogodnosti nudi mladima. Socijalne zadruge osnivaju se sa ciljem da ponude rešenje za opstanak ruralnih sredina. Ove zadruge dužne su da najmanje polovinu dobiti, ostvarene obavljanjem delatnosti, ulažu u unapređenje i ostvarivanje postavljenih socijalnih ciljeva. Socijalne zadruge obavljaju različite delatnosti radi ostvarenja socijalne, ekonomske i radne uključenosti. Takođe, njihov zadatak je i zadovoljenje drugih srodnih potreba pripadnika ugroženih društvenih grupa ili opštih interesa unutar lokalne zajednice.

Dok socijalno zadrugarstvo u pojedinim evropskim zemljama cveta, u Srbiji postoji tek devet socijalnih zadruga. Razloga za to je više, a jedan od osnovnih je nedovoljno poznat princip socijalnog uduživanja i mogućnosti koje on donosi.

Zadrugarstvo u Srbiji uređeno je Zakonom o zadrugama koji ima za cilj da podstakne uspostavljanje jasnih i jednostavnih pravila za osnivanje, upravljanje i rad zadruge, da ponudi održiv model zadovoljenja opštih interesa zajednice i borbe protiv siromaštva, da podstakne zdravu konkurenciju i da oživi lokalni ekonomski razvoj. Zakonom je predviđeno da zadružnu reviziju obavlja zadružni savez.

Oko 246.000 registrovanih zadruga u EU zapošljava 4,8 miliona ljudi i ima 133 miliona članova zadruga, što znači da je skoro svaki treći građanin član neke zadruge. U zemljama Zapadne Evrope karakteristična je specijalizacija zadruga. Tipično za zadruGarstvo u razvijenim zemljama Evrope jeste praksa da je gotovo svaki farmer član jedne ili više zadružnih asocijacija – kooperativa. Sredinom 80-ih godina dvadesetog veka, u EU više od poloivine prometa poljoprivrednih proizvoda bilo je usmereno ili kontrolisano preko zadruga. Danas se u državama EU 50 – 98% procenata prometa svih poljoprivrednih proizvoda obavlja putem zadruga. To je pokazatelj da su i veliki, a ne samo mali proizvođači deo zadružnih sistema.

Danas u Srbiji ima veoma malo poljoprivrednih zadruga koje uspešno rade, manje od 1.500, a opstanak malih gazdinstava smatra se da zavisi upravo od njihovog udruživanja u zadruge. To je jedan od najefikasnijih načina da ostvare smanjenje troškova, povećaju prinos i konkurentnost, jednom rečju racionalno posluju.